Zdrava ishrana igra klјučnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti, uklјučujući rak, srčana obolјenja, dijabetes i druge hronične bolesti. To što jedemo direktno utiče na naše zdravlјe, energiju i dugovječnost. Pravilna ishrana može pobolјšati imunitet, smanjiti rizik od obolјenja i pomoći u održavanju optimalne tjelesne mase.
“Mišlјenja sam da se svi nezdravo hranimo, a na zdravu hranu mislimo samo kada obolimo, a tada je već kasno. Smatram da sva šteta bude nanesena u vrijeme rasta i sticanja imuniteta”, objasnio je jedan naš sugrađanin.
Magistar nutricionizma i farmacije, Žaklina Šatara Marković, ističe da hranu treba gledati kao prevenciju zdravlјa u širem kontekstu. Prema njenim riječima, važno je izbjegavati kratkoročne dijete i stroge restrikcije, jer one ne donose dugoročne koristi. Umjesto toga, treba se fokusirati na uravnotežen pristup ishrani koji podržava opšte zdravlјe.
“Prilikom unosa hrane, važno je održavati balans raznovrsnosti, umjerenosti i uživanja. Hrana ima i emocionalni i socijalni aspekt, pa je jednako važno da uživamo u obrocima. Pri izboru namirnica treba se fokusirati na njihov nutritivni, a ne kalorijski sadržaj. Danas smo često opterećeni energetskim unosom, koji je važan, ali prvenstveno treba da se usmjerimo na nutritivnu vrijednost, odnosno na to šta namirnica sadrži i kako ti nutrijenti mogu koristiti našem organizmu”, pojasnila je Šatara Markovićeva.
Ona ističe da 99 odsto pacijenata koji joj se jave već imaju tegobe, akutna ili hronična stanja i komplikacije. Smatra da je to poslјedica nedostatka preventivnih mjera i svijesti o značaju pobolјšanja kvaliteta života.
“Neadekvatna ishrana jedan je od faktora koji značajno doprinosi razvoju brojnih metaboličkih obolјenja, poput dijabetesa tipa 2, koji je u velikom porastu, posebno među mlađim lјudima, insulinske rezistencije i pretilosti. Međutim, ne bih isklјučila ni stil života – velika količina stresa, nekanalisani stres, užurban način života, te naravno, genetski faktor. U svakom protokolu liječenja određenih bolesti, jedan od klјučnih faktora su farmakoterapija, ishrana i fizička aktivnost, 150 minuta aerobne aktivnosti sedmično, neophodno je za održavanje homeostaze i zdravlјa organizma kod zdravih lјudi”, dodala je Žaklina Šatara Marković.
Za prevenciju bolesti, naročito kardiovaskularnih i metaboličkih, važno je imati zdrav pristup pripremi obroka. Ona preporučuje dinstanje, kuhanje na pari i pečenje u rerni kao najbolјe metode. Prženje, posebno u dubokom ulјu, trebalo bi izbjegavati, jer transmasne kiseline koje unosimo na taj način mogu povećati rizik od zapalјenja u organizmu, što doprinosi razvoju raznih zdravstvenih problema.
“Ishrana treba biti balansirana, raznovrsna i, prije svega, redovna, bez preskakanja obroka. Moramo imati redovne obroke i adekvatan nutritivni unos, što znači da treba osigurati pravi omjer svih mikro i makro nutrijenata: uglјenih hidrata, proteina, masti, vitamina i minerala. Treba imati tri obroka dnevno, bez preskakanja, a doručak ne bi smio biti kasnije od jednog sata nakon buđenja. Preporučuje se izbjegavanje visokoprerađenih i konditorskih proizvoda te što veće konzumiranje svježeg voća i povrća, po mogućnosti iz domaćeg uzgoja. Treba birati namirnice koje odgovaraju našem geografskom području, a naravno, ne smijemo zaboraviti ni na hidrataciju”, savjetuje naša sagovornica.
Naglašava da lјubitelјi tradicionalne kuhinje i dalјe mogu uživati u raznim jelima, ali uz pravilnu pripremu. Posebno je izdvojila sarmu kao nutritivno potpun obrok, uz savjet da se priprema bez zaprške i mesnih prerađevina. Zdrava ishrana, prema njenim riječima, nije samo preventiva, već i klјuč za bolјi kvalitet života, veću energiju, te očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlјa.
Renata Š. Novaković