U centrima za zaštitu mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj u prošloj godini bilo je 78.106 posjeta ljekarima, od kojih 27.767 prvi put, a najčešći evidentirani mentalni poremećaji kod odraslih su neurotski i stresogeni, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske.
Ukupan broj liječenih od mentalnih poremećaja kod odraslih u Republici Srpskoj za prošlu godinu je 47.118, što je 3,23 odsto od ukupnog vanbolničkog morbiditeta.
Master psihologije u Institutu za javno zdravstvo Srpske Jelena Mijatović rekla je Srni da su najčešći evidentirani mentalni poremećaji i oboljenja kod odraslih, prema podacima iz porodične medicine za prošlu godinu, neurotski, stresogeni i somatomorfni, te poremećaji raspoloženja ili afektivni.
“Ukupan broj hospitalizacija kod duševnih i poremećaja ponašanja je 4.715, među kojima su najčešći sindrom zavisnosti uzrokovan alkoholom, šizofrenija i depresivni poremećaji raspoloženja”, navela je Mijatovićeva.
Ona je rekla i da je prošle godine kod psihologa u centrima za mentalno zdravlje
zabilježeno 1.760 posjeta djece predškolskog i školskog uzrasta.
Prema njenim riječima, kod djece predškolskog uzrasta do šest godina broj mentalnih poremećaja je 1.354 ili 0,87 odsto od vanbolničkog morbiditeta kod djece predškolskog uzrasta, dok je kod školske djece od sedam do 19 godina broj mentalnih poremećaja 1.898, što je 0,98 odsto od ukupnog vanbolničkog morbiditeta kod školske djece.
Ovi podaci, naglasila je Mijatovićeva, ukazuju na veliku potrebu stanovništva za uslugama mentalnog zdravlja i važnost njihove dostupnosti.
“Iza svakog broja, međutim, stoji čovjek – njegovo iskustvo, potrebe i pravo na podršku”, napomenula je Mijatovićeva povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Ona je naglasila da ovogodišnja poruka obilježavanja podsjeća da je mentalno zdravlje zajednička odgovornost i da nije dovoljno da ljude samo čujemo, već da im omogućimo da učestvuju u stvaranju sistema koji im pruža podršku.
“Podsjetimo se da svako ima pravo na dostojanstvo, podršku i dostupnu zdravstvenu i psihosocijalnu pomoć i da najbolje promjene nastaju onda kada se grade sa ljudima, a ne samo za njih”, poručila je Mijatovićeva.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz Atlasa mentalnog zdravlja iz 2024. godine, 45 odsto zemalja koje su učestvovale u istraživanju navelo je da ima kontinuiranu saradnju sa osobama sa ličnim iskustvom sa mentalnim poremećajima, članovima njihove porodice i njegovateljima u planiranju, pružanju ili praćenju usluga mentalnog zdravlja, dok je 37 odsto navelo da su osobe sa ličnim iskustvom uključene u obuku radnika primarne zdravstvene zaštite o mentalnom zdravlju.
Uključivanje osoba sa ličnim iskustvom, navodi Mijatovićeva, doprinosi stvaranju dostupnijih, prihvatljivijih i na potrebe ljudi usmjerenih usluga, kao i razvoju politika i praksi koje poštuju prava, izbore i dostojanstvo svake osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe potrebu da osobe sa ličnim iskustvom budu ravnopravno uključene u kreiranju politika, planiranju i pružanju usluga, kao i u procjeni njihove efikasnosti.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog blagostanja i rješavanju izazova u ovoj oblasti, a obilježavanje je pokrenuto 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Cilj je i smanjenje stigme prema osobama sa psihičkim tegobama i podrška institucijama i pojedincima u pružanju pomoći.
SRNA (Foto: Pixabay)