OBILJEŽENA 31. GODIŠNJICA EGZODUSA SRBA IZ SANSKOG MOSTA

Simboličnim bacanjem cvijeća u rijeku Sanu i odavanjem počasti stradalima obilježena je 31. godišnjica egzodusa Srba iz Sanskog Mosta. Iz ove opštine 10. oktobra 1995. godine protjerano je 27.000 Srba, koji su utočište pronašli u Republici Srpskoj i Srbiji. Ljiljana Basta izbjegla je iz Sanskog Mosta sa troje djece, dok je bila u četvrtom mjesecu trudnoće. Sa komšinicom je pješke stigla do Prijedora, dok je njen suprug bio na liniji.

„Samo je odjednom rečeno da se ide iz kuće. Pokupila sam svoju djecu. Imala sam ih troje i bila sam trudna četiri mjeseca. Najmlađe dijete imalo je 18 mjeseci, kćerka osam, a sin deset godina. Muž je bio ratni vojni invalid, ali je ponovo bio na liniji. Sa djecom i komšinicom pješke sam došla iz Sanskog Mosta do Prijedora“, prisjetila se Basta.

Prije rata živjela je u Zagrebu, odakle se 1991. godine preselila u Sanski Most, rodno mjesto svog supruga. Nakon njegove smrti 2008. godine nastavila je sama da odgaja četvoro djece u Prijedoru.

„Jako je teško. Bilo je teško odgojiti četvoro djece nakon smrti supruga. Ali, eto, živi se“, kazala je Basta.

Načelnik opštine Oštra Luka Duško Došenović imao je tada sedam godina. Izbjeglički put najprije ga je odveo u Kikindu, a potom u Oštru Luku, gdje i danas živi.

„Prošla je 31 godina od tih nemilih ratnih događaja. Ovo je možda najtužniji dan za građane Sanskog Mosta, jer su izgubili ono najvrednije, svoje kuće, imanja, poslove i morali započeti novi život. Oštra Luka primila je građane Sanskog Mosta. Jedan od njih sam i ja. Veoma je važno da se sjećamo i da mladim naraštajima prenosimo ono što se dogodilo. Ljudi su živjeli mirno u zajednici, u Jugoslaviji, a onda se njihov život promijenio u jednom danu. Zato treba da čuvamo Republiku Srpsku i učimo mlade naraštaje o njoj i događajima iz prethodnog perioda“, rekao je Došenović.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Oštra Luka Dušan Mastikosa rekao je da je tokom rata sa područja tadašnje opštine Sanski Most poginulo više od 500 boraca, pripadnika Šeste sanske brigade i Ministarstva unutrašnjih poslova.

„Zahvaljujem ljudima iz prijedorske organizacije koji su pokrenuli obilježavanje u vrijeme kada smo bili prognani i rasuti po Republici Srpskoj, Srbiji, Evropi i svijetu. Tada smo se borili za goli život i tražili svoje najmilije, pokušavajući da saznamo ko je stradao, a ko preživio. Na dijelu teritorije opštine Sanski Most koji je pripao Republici Srpskoj formirali smo opštinu Srpski Sanski Most, današnju Oštru Luku. Tokom rata poginulo je 505 boraca, od kojih su 97 odsto bili pripadnici Šeste sanske brigade. Poginulo je i 12 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a stradali su i civili. Danas se sjećamo svih poginulih boraca i stradalih civila u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, posebno onih koji su stradali 10. oktobra 1995. godine“, istakao je Mastikosa.

Načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku Olivera Brdar-Mirković istakla je da je obilježavanje ovog datuma prilika za odavanje počasti žrtvama, ali i podsjećanje na važnost njegovanja kulture sjećanja.

“Deseti oktobar je datum koji godinama obilježavamo u našem gradu. Organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata nastoje da, pored ostalih važnih datuma, obilježe i stradanje i pogrom Srba iz Sanskog Mosta. Ovo je prilika da se sjetimo, ali ne samo danas. Smatram da treba svakog dana da se sjećamo srpskih stradanja kroz istoriju, kako nam se takva istorija ne bi ponovila. Mladim generacijama treba da ostavimo u zavjet ovo obilježavanje i sjećanje, kako bi znale da cijene ono što danas imaju, Republiku Srpsku. Ona je garancija da će srpski narod na ovim prostorima imati zaštitu i slobodu kakvu u vrijeme ovog pogroma nije imao“, kazala je Brdar-Mirković.

Potpredsjednik Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prijedora Slaviša Knjeginjić naveo je da je srpski narod u ovoj opštini preživio dva pogroma.

„Prvi je stradanje 5.500 Srba na Šušnjaru, a drugi progon 10. oktobra 1995. godine, kada je iz Sanskog Mosta protjerano 27.000 ljudi. Poginulo je 298 ljudi, među kojima je ubijeno 128 civila. Mi koji smo tada bili ovdje i učestvovali u odbrani sjećamo se tih događaja. Želim da spomenem i da je iz 13 opština protjerano 120.000 Srba. Nažalost, niko nije procesuiran i niko nije odgovarao“, rekao je Knjeginjić.

Obilježavanje godišnjice egzodusa Srba iz Sanskog Mosta zajednički su organizovali predstavnici Boračke organizacije Oštra Luka, Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prijedora i opštine Oštra Luka. Poručeno je da je neophodno čuvati sjećanje na stradale i iskustva tada prognanog stanovništva prenositi mlađim generacijama.

T.Mandić

NAJČITANIJE