U tri ugostiteljska objekta u Prijedoru svake sedmice održavaju se pab kvizovi – zabavna takmičenja u znanju, opštoj kulturi i informisanosti, a iduće sedmice u četvrtom lokalu počinje i prvi specijalizovani pab kviz posvećen isključivo sportu.
Osnivač prvog pab kviza u gradu na Sani Aleksa Stupar /32/ iza sebe ima sedam sezona i počinje osmu, a, osim u svom kafiću, odnedavno vodi i prvi pab kviz u Sanskom Mostu, a vodiće i prvi specijalizovani pab kviz u Prijedoru namijenjen ljubiteljima sporta.
“Nismo se trudili previše da se reklamiramo, jer se uvijek vrlo brzo popuni kapacitet i onda imamo liste čekanja. Ekipa ima dva do šest članova, lokal ima mjesta za ograničen broj ekipa i zna se desiti da po sedam-osam timova ostane ispod crte. Osam prvoplasiranih kvalifikuje se za narednu sedmicu, a ostale onda izvlačimo iz bubnja”, rekao je Stupar Srni.
Najzastupljenije oblasti su geografija, istorija, film, sport, muzika, igrači su dobi od tinejdžera do penzionera, muškarci i žene, nivoa obrazovanja od srednje stručne spreme do doktora nauka, a popularnost je tolika da dan kad je kviz je, iako radni, jedini kada se sa sigurnošću unaprijed zna da će lokal biti popunjen do posljednjeg mjesta.
“U početku su ljudi u strahu da će biti zadnji na tabeli, ali se vrlo brzo opuste jer postoji solidarnost, niko se nikom ne ruga, čak oni sa najmanje bodova dobiju najveći aplauz, kao neki znak podrške. Oni koji su u dnu tabele, kad se probiju ka sredini, budu sretni više nego oni u vrhu tabele”, kaže Stupar.
Pojašnjava da je posao voditelja kviza da sastavi pitanja, tehnički ih pripremi, rasporedi ekipe, dočeka ih i uputi u pravila, po završetku kviza pokupi papire svih ekipa, objavi tačne odgovore, boduje ekipe, objavi rezultate i proglasi pobjednike.
Lazar Petković /40/, profesor fizičke kulture i sporta, sastavljač je pab kviza u jednom od prijedorskih kafića, a igrač u drugom.
“Neko dođe preispitati znanje, neko se takmiči malo fanatičnije, neko igra opuštenije. LJude privlači takmičenje, ali je popularnost pab kvizova u zabavi. Kuriozitet je da grad veličine Prijedora ima svake sedmice tri kviza u tri lokala, da sva tri imaju publiku i da sva tri budu puna. To je obećavajuće”, naveo je Petković.
Kada sastavlja kviz, pokušava da izbjegne formalna, knjiška i suvoparna pitanja, gleda da ima ona na koja svako ima šansu da odgovori, a na umu ima generacije između 28 i 50 godina.
“Među igračima ima srednjoškolaca i oni su veliki entuzijasti. Ne ostvaruju dobre rezultate, ali to ne treba da ih frustrira, nego da shvate da uče, čeliče se, kale se za buduće kvizove. Kada krenu sa 16, sa 20 će biti iskusni igrači. Kada odigraju četiri-pet sezona, pa onda odu na fakultet ili negdje gdje je ta scena još razvijenija, odlično prođu”, poručio je Petković.
Karlo Antić /31/ diplomirani je teoretičar umjetnosti, zaposlen kao nastavnik muzičke kulture u više škola. Od prve sezone pab kvizova u Prijedoru je igrač, u ekipi koja je pobjednik svih sezona u dva lokala, a od jesenas je i autor i voditelj jednog od kvizova.
“Iskristališe se četiri-pet ekipa konkurentnih za prvo mjesto. Svi njihovi članovi reći će vam da je kviz bolji što je teži. I ja kao igrač više volim teži kviz, ali kao autor moram biti pažljiv jer hoću i masovnost. Volim kad su ljudi svjesni koliko znaju, a i koliko ne znaju”, rekao je Antić.
Prema njegovim riječima, najčešće varaju loše ekipe i poražavajuće bi bilo ako bi se autor kviza morao ograničiti samo na nepretraživa ili teško pretraživa pitanja.
Nikola Rodić /29/, diplomirani je pravnik, zaposlen u Okružnom privrednom sudu u Prijedoru. Pab kvizove počeo je igrati u Novom Sadu kada je studirao, a nastavio po povratku u rodni grad.
Prema njegovim riječima, najzanimljiviji dio je kada se na ekranima pojave tačni odgovori, nakon što sve ekipe predaju voditelju kviza svoje papire.
“Onda svi navijaju, a ekipe i uprate koliko imaju bodova. Sve u svemu, jedna totalno zdrava priča”, naglasio je Rodić.
Nenad Sovilj /39/ diplomirani je pravnik zaposlen u advokatskoj kancelariji, kaže da stepen obrazovanja nije presudan faktor za uspjeh jer ima “kvizaških genijalaca”, bez fakultetskih diploma, a sa veoma širokim znanjem i ogromnom načitanošću.
Uspješnim igračima zajedničko je da su odrastali prateći TV kvizove, od čuvene “Kviskoteke”, preko “Milionera” i “Najslabije karike”, do “Potjere” i kultne “Slagalice”.
“Neko se pametno dosjetio da spoji kafanu i kviz. I to je sigurno dobitna kombinacija za sve koji vole i jedno i drugo. Nagrade jesu i treba da ostanu simbolične, jer ovdje niko ne dolazi zbog nagrade, nego zbog igre, takmičenja, zabave, relaksacije”, naglasio je Sovilj.
On je naveo da se protive uvođenju vrednijih nagrada, jer bi to sigurno dovelo do manipulacija.
Zdravko Grbić /48/, diplomirani je inženjer mašinstva, zaposlen u republičkom inspektoratu, kaže da su četiri pab kviza za grad veličine Prijedora interesantan fenomen.
Za termin pab kviz čuo je na “Potjeri”, kada voditelj igrače pita imaju li kvizaškog iskustva, a da postoje i u Prijedoru saznao je od najstarijeg sina koji je tada išao u srednju školu.
Na kviz u Prijedor dolaze i stanovnici Novog Grada.
“Koncept je odličan. Za nivo zabave, sasvim dovoljno. Nastavljam dalje, svakako. Jedan dan u sedmici sad mi je rezervisana za to”, dodaje Grbić.
SRNA