“SMISAO VASKRSA JE POBJEDA ŽIVOTA NAD SMRĆU”, PROTONAMJESNIK DRAGAN HRVAĆANIN

278

Vaskrsenje Hristovo je temelj hrišćanstva na kojem se zasniva pravoslavna vjera. Vaskrs je praznik nad praznicima i slavlje nad slavljima, navodi za “Kozarski vjesnik” protonamjesnik Dragan Hrvaćanin, starješina hrama Svete Trojice u Prijedoru.

Zašto se Vaskrs smatra najvećim hrišćanskim praznikom?

  • Vaskrs je svakako najveći hrišćanski praznik, praznik od kojeg počinje i u kojem se završava praznovanje svih praznika u toku godine. Vaskrsenje Hristovo je dogmatska istina na kojem se zasniva naša pravoslavna vjera. Apostol Pavle kaže: „Uzalud propovijed naša i uzalud vjera vaša ako Hristos nije vaskrsao“. Vaskrs je praznik nad praznicima i slavlje nad slavljima, kako se pjeva u crkvenim pjesmama. Koliko je značajan u crkvenom bogoslužbenom poretku, govori i to što ga bogoslužbeno proslavljamo svake nedjelje, što znači, da je svaka nedjelja mali Vaskrs.

Isus Hristos kao neko ko je od ljudi izdan i zbog ljudi stradao, pružio je vjeru i nadu ljudima kroz vaskrsnuće. Kako tumačiti Isusovu bezuslovnu vjeru u ljude?

  • Hristos je iz ljubavi prema čovjeku došao na zemlju, radi nas ljudi i radi našega spasenja. Nažalost, ljudi ga ne prihvatiše kao Spasitelja, svojima dođe a svoji ga ne primiše. Razapeše Ga na Krstu, a On i tako raspet na Krstu, moljaše se za svoje mučitelje riječima: „Oče oprosti im, jer ne znaju šta čine“. Bog sve što čini čini iz ljubavi prema čovjeku, i danas nam se bezuslovno nudi kroz Svetu Tajnu Pričešća, a mi spoznajući tu bezuslovnu ljubav potrudimo se da i mi nešto damo od sebe a to je post, molitva i djela milosrđa.

Možete li nam reći nešto više o Velikom petku, najtužnijem danu u hrišćanstvu i njegovom značenju?

  • Veliki petak je vezan za Veliki četvrtak. U navečerje Velikog petka na Veliki četvrtak, Hristos je sa svojim učenicima bio na Tajnoj Večeri. Tada je Hristos na hljebu i vinu ustanovio Svetu Tajnu Pričešća, i dao nam u zalog da se kroz nju u budućnosti sjedinjujemo neprestano sa Njim samim. Poslije Tajne Večere i izdajstva Judina, Hristos je uhvaćen, dok je bio na molitvi u Getsimanskom vrtu i odveden na sud koji je počeo na Veliki petak ujutru. Prvo ga vode na sud kod jevrejskih prvošveštenika Ane i Kajafe, gdje su izvodili lažne svjedoke i smatrali da je zaslužio smrt. Pošto nisu imali vlast da ga ubiju, vode ga kod rimskog namjesnika u Judeji, Pontija Pilata. Ispitavši ga, Pilat je zaključio da su ga predali iz zavisti i odlučio da ga oslobodi. Međutim, zbog velikog pritiska jevrejskih prvosveštenika i starješina, Pilat se ipak predomislio, opravši ruke da nema udjela u krvi ovog pravednika, predao Hrista da ga razapnu na Krstu. Tada slijedi Hristovo mučenje, šibanje, ismijavanje, izvođenje na Golgotu i samo raspeće na Krstu. U momentu Hristovog umiranja, usprotivila se i sama priroda. Nastalo je pomračenje sunca, veliki zemljotres i nevrijeme, grobovi se otvaraše, vidjevši sve to mnogi su povjerovali da On zaista bješe Sin Božiji i da je nevino postradao. Poslije smrti, pobožni hrišćanin Josif iz Arimateje, skinuo je Hristovo tijelo sa Krsta i položeno u novi grob, koji je pripremio za sebe.

U poljednje vrijeme učestalo je čestitanje Velikog petka. Govori li to o nedovoljnoj upućenosti vjernika?

  • Veliki petak je najtužniji dan u istoriji čovječanstva, i ne vidim svrhu bilo kakvog čestitanja. Na taj dan sastradavamo stradanjima Hristovim, i pokajničkim molitvama se sjećamo Hristovog nevinog stradanja na Krstu. U našim hramovima se ne služi Sveta Liturgija, jer je ona radosni događaj, već posebna bogosluženja, ujutru Carski časovima, na kojima se detaljno opisuje Hristovo izvođenje na sud i nevino stradanje na Golgoti. Uveče se služi večernje bogosluženje sa iznošenjem Plaštanice, (platno na kojem je naslikano Hristovo skidanje sa Krsta i polaganje u grob), poslije čega se služi opijelo Hristovo.

Osim na Veliki petak, da li je u redu da se jaja farbaju i neki drugi dan?

  • Na Veliki petak, poslije posebnog jutarnjeg bogosluženja koje se naziva Carski časovi, mogu da se farbaju jaja. Na taj dan se ništa drugo i ne radi osim farbanja jaja. I u manastiru Hilandaru se na Veliki petak farbaju vaskršnja jaja. Međutim, nije pogrešno i u Veliku subotu da se farbaju jaja. Sve su to pripremni dani, prije svega molitveno a onda i na svaki drugi način za doček našeg najvećeg praznika Vaskrsa.

Sve više mladih ljudi prisustvuje Svetoj tajni pričešća. Znači li to da se mladi sve više okreću vjeri?

-Na nedeljnim bogosluženjima smo primjetili da je sve više mlađih ljudi. To nas mnogo raduje, da mladi koji imaju vjeru, tu vjeru sprovode u praksu. Najbolji pokazatelj naše vjere je prisustvo na Svetoj Liturgiji, kao najvažnijem bogosluženju, koje se služi svake nedjelje i praznika. Na Liturgiji dobijamo blagodat Božiju koja nas prosvećuje i okrepljuje da smjelije hodimo kroz ovozemaljaski život i lakše odolijevamo raznim iskušenjima koja nas snalaze. Zato je veoma važno da mladi koji su podložniji iskušenjima dolaze na Svetu Liturgiju.

I za kraj, Vaša poruka povodom vaskršnjih praznika?!

-Povodom našeg najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsenja Hristovog, svim našim parohijanima i svim vjernicima želim srećan i Bogom blagosloven praznik. Da im vaskrsli Hristos daruje i duhovno i tjelesno uzrastanje, dobro zdravlje i blagostanje, mir i što više međusobne ljubavi. Da svjetlost vaskrsenja Hristovog obasja njihove porodične domove i srca i sve ih pozdravljam sveradosnim pozdravom HRISTOS VASKRSE-VAISTINU VASKRSE!