Voćari se uveliko spremaju za predstojeću proizvodnu sezonu. U toku je rezidba, a voćari kažu da se nadaju da će to završiti prije kretanja vegetacije. Ističu da je pred njima težak i dug posao. “Kraj februara je, još uvijek imamo minuse, to je dobro za voćku. Još uvijek sokovi nisu pobudili voće, pupoljci još uvijek spavaju, tako da nadamo se da ćemo izbjeći proljetne mrazeve koje smo imali svake godine. Klima se promijenila, ali možemo reći i da su voćke sve otpornije”, kaže Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedora.
U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi naglašavaju da u voćnjacima ove zime nema značajnijih šteta i da je rodni potencijal dobar. Pojašnjavaju zbog čega je važno rezidbu završiti prije kretanja vegetacije. “Rezidbu bi trebalo završiti po mogućnosti prije kretanja vegetacije da bi se voće moglo prskati bakarnim preparatima, bordovskom čorbom, bakarhidroksidom ili bakaroksihloridom. Što se tiče vremenskih uslova, najavljene su više devne temperature i mora se pratiti da li će doći do buđenja pupoljaka kod voća i na osnovu toga ćemo znati kada ćemo preduzeti tretmane protiv bolesti i štetočina”, poručio je Boris Stanković iz Resora.
U prijedorskom Udruženju voćara kažu da je najvažnije da je voćka zdrava, dobro ishranjena i u dobroj kondiciji, što će joj omogućiti da lakše prebrodi niske temperature. Ove godine voćari neće imati mogućnost da svoju proizvodnju obezbijede preko osiguranja jer nijedno osiguravajuće društvo u BiH nije bilo spremno da preuzme rizik kada je mraz u pitanju. Voćari ističu da im je to bilo najbolje rješenje s obzirom da su imali dobre podsticaje od resornog ministarstva i lokalne zajednice. Sad su prinuđeni da traže druga rješenja u borbi protiv kasnih proljetnih mrazeva. “Mi smo kroz Udruženje pokušali da voćarima predstavimo neke sisteme odbrane od niskih temperatura. Jedan od njih je orošavanje. To je dosta zahtjevno, potrebno je mnogo vode i velika su ulaganja. Neki naši voćari su uspjeli pokriti manje parcele sa tim sistemom. Najbolje bi bilo da nam to ne treba i da nam vremenske prilike budu naklonjene, ali ko može to je zasad jedini način da se branimo od mraza. Nadamo se da će u narednim godinama ponovo početi osiguranje i od rizika od kasnih proljetnih mrazeva”, ističe Marjanović.
Kada je u pitanju prihrana, u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi preporučuju NPK đubriva, bazirajući se više na fosfor i kalijum, formulacije 8. 16, 24 ili 7, 20, 30. Dodaju da je dobro i stajsko đubrivo i da bi prihrana po hektaru trebalo da sadrži 30 do 40 tona.
Zoran Sovilj